Sigurno ste mnogo puta čuli za rojenje pčela no znate li što se točno odvija u košnici u tom trenutku? U današnjem blogu objasnit ćemo vam zašto se pčele roje i kada se rojenje događa, te kako mi, pčelari, spašavamo dan.
Što je u stvari “rojenje pčela”?
Kada se pčele roje, deseci tisuća pčela napuštaju košnicu te grade novo gnijezdo. Rojenje je sredstvo razmnožavanja kolonija te osiguravanje opstanka vrste i iako izgleda zastrašujuće vidjeti roj pčela, posve je prirodno i bezopasno.
Za razliku od ljudske vrste kod pčela je zanimljivo to da “stara” matica odlazi iz košnice sa svojom svitom ostavljajući novoj generaciji dom koji su sagradile. To bi bilo ekvivalentno tome da vaši roditelji sagrade kuće, othrane vas i isele se ponovo gradeći novi dom, ostavljajući vama da imate gdje živjeti. 🙂 Pčele su stvorenja koja daju i daju i daju…
Koji je razlog rojenja pčela?
Dolaskom toplijeg vremena i povećanog prinosa hrane, pčele su zauzete uzgojem većeg broja jedinki u leglu kako bi povećale radnu snagu. Treba obaviti mnogo paše i proizvesti med. Međutim, s brzim rastom populacije dolazi do mogućnosti rojenja kolonija jer u košnici nastaje velika gužva što baš i ne odgovara starijim pčelama. 🙂 Najčešći uzrok rojenja pčela je taj što zajednica preraste trenutne kapacitete košnice! Velika populacija može dovesti do toga da zajednici ponestane prostora za skladištenje meda i legla.
Još jedna nuspojava brzog rasta populacije je da kada je košnica pregusto naseljena feromoni pčele ne mogu kontrolirati cjelokupnu radnu snagu te kolonija ne može pravilno funkcionirati. Feromon matice osigurava održavanje kohezije radilica, suzbijanje uzgoja matica, inhibiciju reprodukcije i stimulaciju aktivnosti radilica: čišćenje, izgradnja, traženje hrane i hranjenje legla. Ako je košnica prenatrpana, radilice signaliziraju da je vrijeme za rojenje tako da će polovica njihovog broja otići i osnovati novu zajednicu.
Medonosne pčele vrlo su pažljive u pogledu uvjeta u svojoj košnici, posebno unutarnje temperature i vlažnosti. Gusto naseljena košnica je ona s više tjelesne topline i manje ventilacije, što može dovesti do vruće i vlažne košnice. Vanjski uvjeti također mogu imati ovaj učinak – vruće, vlažno vrijeme može dovesti do rojenja pčela, dok pokušavaju ublažiti neugodne uvjete u košnici.
Kada se pčele roje?
Rojenje se obično događa tijekom proljeća, između ožujka i svibnja, kada cvjetaju mnoge vrste biljaka, a izvori nektara i peluda su izdašni. U proljeće, košnica će doživjeti veliki rast populacije jer pčele izlaze iz zimskog perioda mirovanja i počinju se hraniti od svježe procvjetalog cvijeća.
Međutim, nije neuobičajeno vidjeti roj pčela ljeti – kao što smo ranije spomenuli, previsoke temperature unutar košnice, kao i visoka vlažnost, mogu također dovesti do rojenja.
Kako se rojenje odvija?
Rojenje se priprema tjednima unaprijed; mnogo je zadataka koje treba obaviti kako bi se pripremili za stvarni događaj rojenja.
Neke pčele radilice služe kao pčele izviđačice i traže mjesta za gniježđenje. Druge radilice počinju graditi matičnjake za nove matice. Nakon što su oni izgrađeni i kada matica u njih položi jaja, kolonija mijenja svoje uobičajeno ponašanje. Traženje hrane se usporava, a radilice će hraniti maticu s manje hrane (i čak je tjerati da se više kreće!) kako bi smršavila, smanjujući joj težinu da može letjeti. Radilice uzimaju jajašca koja je matica položila u ćelije roja i pretvaraju ih u pčelinje matice u razvoju.
Kada su sve pripreme završene, zajednica je spremna za rojenje. Za toplog dana, obično između 10:00 i 14:00 sati, košnica postaje vrlo aktivna. Radilice mahnito trče uokolo unutar košnice; tjeraju maticu i drže je u pokretu sve dok ne bude voljna napustiti košnicu. Sve medonosne pčele koje napuštaju gnijezdo napunit će se nektarom koji im daje snagu na putu koji je pred njima. U košnici će pojesti posljednji obrok, koji je najobilniji obrok u njihovim životu. Napustit će košnicu u tisućama, s radilicama okupljenim oko matice. Ona nije najjači letač, pa će se uskoro morati odmoriti na obližnjem drvetu, grmu ili nečemu što procjene da je pogodno za “slijetanje”.
Odmah nakon slijetanja i sljedećih 24 do 36 sati, pčelinji roj formira skupinu oko matice dok pčele izviđačice idu naprijed pronaći svoju novu lokaciju košnice. Nakon pronalaska mogućih mjesta, izviđačice će se vratiti u roj i izvesti gegajući ples kako bi ostalim članovima kolonije rekli lokaciju. Na kraju će cijeli pčelinji roj proći kroz neku vrstu demokratskog procesa kako bi se odlučilo koje bi mjesto bilo najbolje. Nakon toga će otići sa svog privremenog sjedišta i krenuti na svoje novo mjesto, gdje će početi graditi saće, razvijati novo leglo i skupljati pelud i nektar.
Pčelinji roj u Zagrebu, Tkalčićeva ulica, izlog trgovine
“Posljednja večera” – posljednji obrok u staroj košnici
Kako bi osigurale da imaju dovoljno snage za predstojeći pothvat seljenja i izgradnju novoga doma, pčele se prije odlaska dobro najedu. Napune svoje trbuščiće medom i pčelinjim kruhom (pergom) koji radilice rade od peluda. Količina koju ponesu iznosi čak 40% njihove ukupne težine! No sve će im to trebati za energiju kao i za gradnju saća u novome domu.
Što se događa u “staroj” košnici?
Matice koje se razvijaju u matičnim ćelijama u izvornoj košnici, brinu radilice koje nisu otišle s rojem. Nakon otprilike tjedan dana počinju izlaziti nove matice. Prva matica koja se pojavi, ako je jaka i zdrava, ubost će ostale matice u njihovim ćelijama i ubiti ih da bi preuzela ulogu nove kraljice za koloniju. Djevičanska kraljica tada će napraviti let za parenje kako bi pronašla trutove s kojima će se pariti i započela proces polaganja jaja i ponovne izgradnje populacije kolonije.
U staroj košnici “na mladima svijet ostaje”. 🙂
Značaj rojenja za pčelare
Rojenje može predstavljati izazov za pčelare jer gubitak roja znači i gubitak radilica te potencijalnog meda. Pčelari koriste različite tehnike za kontrolu rojenja, kao što su:
Proširenje prostora u košnici – dodavanje novih praznih okvira ili okvira sa voskom, proširivanje prostora u košnici dodavanjem još nastavaka (katova) kako bi omogućili pčelama dovoljno prostora za razvoj zajednice.
Kontrola matičnjaka – kontrolom matičnjaka pčelari osiguravaju da kolonija ima samo jednu maticu.
Zamjena starih matica – zamjena stare ili neproduktivne matice s novom, mladom maticom.
Razumijevanje rojenja pčela ključno je za pčelare kako bi mogli učinkovito upravljati svojim košnicama i održavati zdrave pčelinje zajednice.
A što kada unatoč svim ovim tehnikama, roj ipak “zbriše” iz košnice?
Događa se i najboljima, a kako i što se radi u tom slučaju, pogledajte u našem videu… (P.S. Nitko nije bio ni ozljeđen ni uboden… Kada gradite kuću, nemate vremena biti ljuti 🙂 )
Do nekog sljedećeg bloga puno pozdrava od obitelji Koprek!
